U bazi imamo proizvoda: 762 i cijena: 751. Broj stalno raste!
  • ..........

17. Aug 2012.

Krompir je jedna od najzdravijih namirnica, ali način pripreme mu može promijeniti karakter

Krumpir je fantastična namirnica, niskokalorična i nutritivno jako vrijedna. Ali budući da sadrži dosta ugljikohidrata, tačnije škroba, mnogi ga izbjegavaju u strahu od debljanja.

Dosta ljudi misli da je krompir sličan hljebu, ali istina je sasvim drukčija: 100 grama krompira sadrži 86 kalorija, a 100 grama hljeba 220-250 kalorija, ovisno o vrsti hljeba. Također, krompir sadrži oko 2,5 puta manje škroba nego hljeb pa je odličan za prehranu dijabetičara. Krompir je i dosta zasitan, pa ga je, suprotno mnogim vjerovanjima, dobro jesti i kad ste na redukcijskoj dijeti, jer nakon malog obroka s krompirom nećete brzo ogladnjeti.

Ako računamo da prosječnoj odrasloj osobi, ovisno o vrsti tjelesne aktivnosti i tjelesnoj građi, dnevno treba od 1.800 do 2.300 kalorija, kad bismo jeli samo krompir, ispada da bismo smjeli pojesti od 2,1 do 2,7 kg krompira dnevno a da se ne udebljamo.

Primjer Iraca pokazuje da se na krompiru, u slučaju nužde, može preživjeti: u prošlosti su se siromašni Irci hranili uglavnom njime, a ostale namirnice su jeli rijetko i u malim količinama. Kad je polovicom 19. vijeka krompir postao nejestiv zbog zarazne bolesti, procjenjuje se da se skoro dva milijuna ljudi iselilo iz Irske, a procjene broja mrtvih variraju od 750.000 do dva milijuna.

Krompir kuhan u ljusci, u vodi s malo soli i bez drugih dodataka, zadržava veliki broj vrijednih tvari. Kako se najveći dio tih tvari nalazi uz samoj kori, kad se krompir oguli pa skuha, već je izgubio puno visokovrijednih sastojaka.

Danas nauka zna zašto su Irci uspijevali preživjeti, pa i ostati zdravi uprkost tako jednoličnoj prehrani: krompir sadrži puno vitamina C, vitamina B12, kalija, niacina, folata, pantotenske kiseline, tiamina, magnezija, fosfora, mangana i kalcija – jedan obrok čini od 10 do 25 posto dnevnih potreba za tim tvarima, pa je sasvim jasno da bismo zadovoljili dnevne potrebe za ovim tvarima kad bismo se samo hranili krompirom odnosno kad bismo ga zaista dnevno pojeli više od dva kilograma.

Nedostatak krompira je to što je siromašan bjelančevinama (sadrži ih skoro 15 puta manje nego soja). Ali, ako ćemo cjepidlačiti, čak i to bismo mogli riješiti jedući krompir: dnevne potrebe za bjelančevinama možemo zadovoljiti, primjerice, sa 173 grama soje odnosno s čak 2,5 kg krumpira. Naravno, nikome ne pada na pamet savjetovati jednoličnu prehranu jer i krompiru, kao i svakoj drugoj pojedinačnoj namirnici, nedostaju brojni važni nutrijenti čiji dugoročni nedostatak može izazvati brojne poremećaje i bolesti.

Ako je sve ovo tačno, vjerojatno se pitate zašto onda toliki povici na krompir i zašto se ljudi koji jedu puno krompira lako udebljaju. Odgovor je vrlo jednostavan – problem nije u samom krumpiru nego u načinu njegove pripreme.

Krompir kuhan u ljusci, u vodi s malo soli i bez drugih dodataka, zadržava veliki broj vrijednih tvari. Kako se najveći dio tih tvari nalazi uz samoj kori, kad se krompir oguli pa skuha, već je izgubio puno visokovrijednih sastojaka. Dobro je i ispeći krumpir u kori, ali sve se mijenja dodavanjem masnoća. Kad se peče u pećnici u namašćenoj posudi, a posebno kad se prži u dubokoj masnoći (pommes frittes), krumpir postaje hrana koju bi trebalo izbjegavati jer tako pripremljen sadrži jako puno kalorija i štetnih transmasnih kiselina (samo jedna velika porcija prženih krumpirića kakva se uobičajeno nudi u restoranima brze hrane sadrži skoro 600 kcal, što je skoro trećina energetskih potreba prosječne žene).

Još je jedna zabluda o krompiru prilično raširena – smatra se da se krompir ne smije jesti drugi dan. Međutim, krompir kuhan u ljusci možete preko noći ostaviti u hladnjaku i sutra ponijeti na posao kao zdravu užinu, ali važno je da ga ponovo ne zagrijavate.

Krompir je i ljekovit pa se u narodnoj medicini koristi za liječenje gihta, reume, upale zglobova, artritisa, povišene temperature, opekotina, ozeblina, upale sluznice želuca, visokog krvnog pritiska… Ali u ljekovite svrhe u narodnoj medicini se koriste uglavnom obloge, pripravci od kore i sok krumpira. Nama ‘običnim smrtnicima’ su, nadamo se, sva ova saznanja dovoljna da krompir stavimo na zasluženo mjesto u svakodnevnoj prehrani. Dakle, ne bojte se krumpira, naprotiv, slobodno ga jedite svakodnevno ako želite, i to kao samostalni prilog, u kombinaciji s drugim povrćem, u varivima, juhama, salatama, kao pire (umjesto maslaca bolje je dodati mlijeko ili jogurt) …

(Tportal.hr/Namirnice.ba)

Vaš komentar: